"Milan Beko je izuzetno sposoban, Srbiji je potreban takav čovek", kaže lider Srpske napredne stranke Tomislav Nikolić.Ceo tekst: B92
"Ne mora da bude u vladi, neka samo ljude u svetu s kojima sarađuje ubedi da je Srbija zemlja u koju bi trebalo ulagati. Meni bi to bila dovoljna podrška", dodaje on.
Nikolić naglašava i da ga ne bi zvao u vladu samo zato što je sada u sukobu sa vlasti.
25 July 2011
Nikolić: Srbiji potreban Milan Beko
10 June 2011
Tadić: Znam da je teško, biće bolje
Tadić je rekao da je svestan koliko je ljudima u Srbiji danas teško i da ne mogu da se reše svi problemi odmah, ali da zajedničkim radom svih može da se dođe do rezultata.Ceo tekst: B92
On je rekao da u Srbiji u poslednja dva meseca po prvi put u poslednje vreme raste broj zaposlenih i ako se nastavi tim tempom biće zabeleženi važni rezultati.
10 April 2011
Kuvajt – šansa srpske privrede
"Smatramo da imamo kvalitet da nastavimo saradnju ne bi li dobili posao koji se tiče remonta i modrernizacije tenkova koje je bivša Jugoslavija izvezla Kuvajtu i koji su i danas u upotrebi", rekao je on.Ceo tekst: B92
Šutanovac je naveo da smo prezentovali naše mogućnosti "i očekujemo da ovaj korak praktično bude jedan novi korak u konačnom dobijanju tog posla" - remonta i modernizacije 149 tenkova model M-84.
Šutanovac je naveo i da "ukoliko na tržišnom principu budu ponuđeni i izvođači iz Slovenije i Hrvatske rado ćemo raditi sa željom da budemo integrator odbrambenih industrija cele bivšu Jugoslavije".
Sa druge strane Hrvati odgovaraju:
Zdravko Stipetić: I sami ćemo Kuvajtu ponuditi modernizaciju tenkova
Ministar obrane Srbije Dragan Šutanovac je istakao da je hrvatska kompanija "Đuro Đaković" iz Slavonskog Broda, preko hrvatske državne agencije za promet naoružanja i vojne opreme RH-Alan, već slala ponude u Kuvajt, zbog čega su vojne delegacije te države dolazile u Slavonski Brod.Ceo tekst: Večernji list
Stipetić je najavio da će njegova kompanija i samostalno ponuditi Kuvajtu uslugu modernizacije tenka M-84. Vrijednost posla modernizacije kuvajtskih tenkova procjenjuje se na oko 400 milijuna dolara.
Ceo tekst: SeeBiz.eu
Prepuštanje remonta Hrvatskoj bi bio odličan potez za promovisanje dobrosusedskih odnosa. Ipak je hrvatska ekonomija bila teže pogođena ekonomskom krizom. 400 miliona dolara nije ništa za Srbiju.
Hteli ili ne, Srbi i Hrvati zajedno
Srbija ima više izgleda da se brže oporavi od svetske krize i ostvaruje veći privredni rast od Hrvatske i Slovenije”, tvrdi Zdravković. “Njena ekonomija je 40 odsto veća od hrvatske. ... ”, navodi ovaj ekonomista.
Dok u Srbiji gotovo da nema prepreka za hrvatsku robu i kapital, dotle komšije ne poštuju pravila otvorene tržišne privrede.
Srbija je širom otvorilo vrata hrvatskoj robi i kapitalu, dok se za Hrvatsku ne može reći da u odnosima sa Srbijom poštuje u današnjem svetu i Evropskoj uniji sveto pravilo otvorene tržišne ekonomije. Robe iz Srbije nema uhrvatskim prodavnicama, a i srpski investitori tamo teško prolaze.
Prema podacima srpske agencije za privatizaciju i Narodne banke Hrvatske, naš sused je među značajnijim zemljama koje su učestvovale u privatizaciji društvenih firmi u Srbiji.
Predsednik Srbije Boris Tadić je prilikom posete Zagrebu krajem novembra prošle godine domaćinima poručio i sledeće: “Srpski privrednici se žale da nemaju jednak tretman kao hrvatski u Srbiji. Ako je tako, očekujem da se to promeni”.
Njegov domaćin Ivo Josipović je tada poručio: “Poričem da ulaganja iz Srbije nisu dobrodošla, a potvrđujem da je opstrukcija bilo, kao što sam ja predsedniku Tadiću pokazao spisak hrvatskih firmi koje su imale teškoća u Srbiji”.
Na tržištu Srbije posluje više od 200 preduzeća sa hrvatskim kapitalom.
Lično mogu potvrdim da je jedini proizvod iz Srbije koji se prodaje u hrvatskim prodavnicama keks Plazma. Velika ekonomska pobeda Srbije!
Preporučeni komentar:
Srpska ekonomija da je jača od hrvatske???? u kojem to svemiru ja se pitam??? I nek mi objasni gospodin ekonomist ne koji će to način se Srpska ekonomija za 10% prestić hrvatsku kad hrvatska ima bolju 3x bolju infrastrukturu, stalni priljev deviza, stabilnu valutu i uskoro ulazak u EU? a i reforme državne administracije i pojednostavljanje procedure za strana ulaganja su također u početku a Srbiji ni na vidiku... Budimo realni zna se koje su zemlje na ovim prostorima ekonomski jače a koje su to samo iskorištavali...(bubimir13, 10. april 2011 10:04)
06 April 2011
Dulić: Nećemo nuklearke u Srbiji
Potencijal Srbije u obnovljivim izvorima energije je 4,1 milion tona ekvivalentne nafte i kada bi uspeli da racionalno iskoristimo te izvore energije i da privučemo investitore da ulažu u taj sektor Srbija bi iz tih izvora mogla u potpunosti zameniti uvoz energenata, rekao je Dulić na konferenciji o mogućnostima za energetski biznis u regionu Balkana.
Šteta što ministar nije naveo kolika je isplativost eksplatacije tih 4,1 miliona tona ekivalentne nafte.
Preporučeni komentar:
Srbija: Nećemo Dulića kao ministra!(Marko, 6. april 2011 11:13)
05 April 2011
Problem zahteva za korišćenje predpristupnih fondova EU
Tekst sa srpskog dela B92: Balkan zajednički traži pomoć EU
Potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić rekao je da će biti predloženo postepeno povećanje podrške EU zemljama pre njihovog učlanjenja u tu zajednicu.
Hrvatska, kako je dodao Đelić, neće potpisati taj sporazum, jer je na pragu učlanjenja u EU.
Tekst sa engleskog dela B92: W. Balkans "wants more money" from EU funds
Đelić, who is also the National Coordinator for EU IPA, noted that Serbia is granted EU pre-accession assistance worth around EUR 2 billion which it can use up in the course of the ten years.
Tekst sa glassrbije.org: Jedinstveni stavovi zemalja u regionu prema EU
Nacionalni koordinatori zemalja Zapadnog Balkana za korišćenje predpristupnih fondova Evropske unije definisali su zajednički stav o korišćenju te pomoći za period od 2014. do 2020. godine, izjavio je potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić. Na konferenciji za novinare, posle sastanka, Đelić je rekao da će ovaj region nastupiti jedinstveno i zatražiti drugačiju raspodelu sredstava od EU.
Ono što odmah upada u oči je period korišćenja pomoći koji je između 2014. i 2020. godine. Tu nastaje problem i pitanje: "Kako Srbija može da prima predpristupnu pomoć u periodu u kome se očekuje da Srbija već bude punopravni član Evropske unije?" Takođe se može primetiti da je Hrvatska odbila povećanje predpristupnih fondova upravo zbog ovog razloga.
Nadamo se da ovo nije loš predznak da Srbija neće ući u Evropsku uniju do 2020. godine!
25 March 2011
Petrović: Stiže bolji standard
Građani Srbije u naredne dve godine mogu da očekuju poboljšanje životnog standarda, izjavio je srpski ministar trgovine i poljoprivrede Dušan Petrović.
Kako je naveo, u toku su dogovori između Vlade Srbije i poslovnih banaka o reprogramiranju kredita gradjana i izrazio očekivanje da će vrlo brzo biti postignut dogovor o tome.
Prema rečima Petrovića, mera reporgramiranja kredita relaksiraće porodične budžete pa će ljudi u narednom periodu imati više novca na raspolaganju.
Preporučeni komentar:
Apsolutno poverenje imam u Ministra Petrovica jer je ozbiljani odgovoran covek. (istina, 25. mart 2011 16:18)19 March 2011
Bliži se “poslednji čin“ za Telekom
Kompanija Telekom Srbije imala je profit od 13,3 milijarde dinara u 2009. godini i prema tome bila kompanija sa najvećom neto dobiti na sprskom tržištu.
Telekom Srbije grupa, koja obuhvata kompanije u Srbiji, BiH i Crnoj Gori, imala je ukupno 7,7 miliona korisnika mobilne telefonije i 3,4 miliona korisnika fiksne telefonije, kao i 485.000 korisnika interneta u 2009. godini. Na kraju 2009. godine Telekom Srbije grupa imala je 14.179 zaposlenih, od kojih 9.655 u Srbiji.
Preporučeni komentar:
ma neka ga kupi bilo ko samo nek rastera gomilu neradnika iz telekoma.gomila ljudi koja ne radi nista.samo cekaju platu i pljackaju ovaj narod. (dragan, 19. mart 2011 13:26)15 March 2011
Sve smo stariji, uvozićemo radnike
"Tačno je da imamo oko milion nezaposlenih, ali njihova obrazovna struktura je loša, tako da se uprkos višku radne snage već danas oseća nedostatak kadrova u određenim profesijama”, ocenio je predstavnik Instituta za društvene nauke Vladimir Nikitović za časopisa Biznis i finansije (stručnjak tj. expert).Ceo tekst: B92
12 March 2011
Đelić: I dalje na Zoranovom putu
Srbija je ove godine zabeležila najveći rast izdvajanja novca za nauku u svetu, kaže ministar za nauku i tehnološki razvoj u ostavci Božidar Đelić.
"Izdvajanja za nauku su duplirana, odnosno sa 0,3 odsto BDP-a budžetom za 2011. predviđeno je 0,65 BDP za nauku, i to je najveći rast izdvajanja za nauku kad bi gledali po svim zemljama u svetu. Ne govorim o apsolutnom iznosu", kazao je Đelić na skupu "Nauka za budućnost Srbije - bilans prethodne dve i po godine i perspektive".
Preporučeni komentar:
Bozo, to ne mozes da mislis ozbljno (tj. "da si na Zoranovom putu")! Nemoj da vredjas pre svega PREMIJARA Dr ZORANA DJINDJICA. To je nepristojno i uvredljivo za jednog intelektualnog i politickog GIGANTA kakav je on bio i kome ni do koleno ne mozete biti - ni ti (svaka cast tvojim poslovnim uspesima i Francuskim Bankama - mada smo u proteklih par godina videli sta zapravo bankari nazivaju 'uspehom'....?!) ni bilo ko iz te rasturene i moralno propale DS!! (Vojvodjanin, 11. mart 2011 16:37)11 March 2011
Đelić objašnjava šta je to prebijanje
Ako ste se nekad pitali,... sada imate odgovor!
10 March 2011
Kostić: Srbi ne rade dovoljno
„Srbi ne rade dovoljno. Treba mnogo više rada, a manje priče o platama. Ovde se misli da treba da rastu plate sa što manje rada, a u stvari je obrnuto. Mnogo, mnogo više treba da se radi u Srbiji", rekao je Miodrag Kostić za list 24 sata.Ceo tekst: Blic
Plata u Srbiji vredi 1100 evra
Saradnik Ekonomskog instituta iz Beograda Miladin Kovačević izjavio je da je Srbija s prosečnom zaradom od oko 350 evra pri dnu u poređenju sa regionom, ali da kada se decembarska zarada preračuna u evre prema paritetu kupovne moći, onda se vidi da 37 evra u Srbiji vredi kao 100 evra u EU, „po čemu je prosečna zarada u Srbiji jednaka 1.100 evra, što je tek nešto manje nego u Sloveniji“Ceo tekst: Kurir
Miladin Kovačević: Srbi, mnogo jedete!
Kod nas je simptomatična pojava rasipništva, pa čak i u hrani! Zavisnici smo od obilne i masne hrane, koja prilično košta. Daću vam primer Holanđana - oni gala ručkom smatraju čorbicu i salatu s gauda sirom! A kod nas? Pogledajte kako ručaju siromašne porodice... Meso, iće, piće... To se gosti!Ceo tekst: Kurir